Autor: MARINETEK PRESS

Športska lučica Bunarina smjestila se u prirodno zaštićenoj uvali u blizini gada Pule. Nalazi se uz turističko naselje Verudela sa nizom hotela i apartmana. Iako raspolaže sa vezovima za jahte do 15-tak metara, marina Bunarina je do sada u prvom redu „udomljavala“ male barke. Broji ukupno 500 vezova dok je 30-tak obično na raspolaganju nautičarima namjernicima.

Lučka uprava Pula je, kao privremeni upravitelj lučice Bunarina, otpočela rekonstrukciju dotrajalih gatova, i to u više faza. Marinetek je, sudjelujući kao ponuditelj u postupku javne nabave odlukom investitora izabran kao najpovoljniji ponuditelj te je sa Lučkom upravom Pula potpisan ugovor o nabavi i izvođenju radova za rekonstrukciju prvog dijela gata A ukupne dužine cca 120 m. Projektom je predviđena instalacija betonskih plutajućih All Concrete pontona tipa M2409AC, M2412AC i M2415AC koji će omogućiti siguran privez brodova i do 18 m dužine.

Projekt izgradnje komunalne lučice Batala je jako bitan za sam grad Dubrovnik i o njemu se puno govorilo obzirom da je bilo potrebno izraditi niz studija. Ideja o izgradnji komunalne lučice krenula je još davne 2012. godine donošenjem UPU gruškog akvatorija kada su i započela idejna rješenja. Nakon toga radilo se na ishodovanju svih potrebnih dozvola i studija utjecaja na okoliš te se konačno krenulo u kompletnu realizaciju cijelog projekta. Danas Batala slovi za jednu od najmodernijih lučica u Hrvatskoj i namijenjena je prvenstveno lokalnom stanovništvu. Cjelokupna investicija „težila“ je 12 milijuna kuna, s tim da se Županijska lučka uprava Dubrovnik za deset milijuna kuna kreditno zadužila kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak dok je dva milijuna kuna ŽLUD izdvojila iz vlastitih sredstava.

Marinetek NCP je kao izvođač radova bio zadužen za izgradnju i dopremu ukupno 6 plutajućih gatova ukupne dužine 600 metara na kojima je smješteno cca 500 vezova za brodice u vlasništvu domaćih ljudi koji imaju zaključen ugovor o vezu sa Županijskom Lučkom upravom. Ovaj hvalevrijedan projekt je među malobrojnim u Hrvatskoj kojim je riješen problem stalne potražnje domaćeg stanovništva za komunalnim vezovima.

Zamišljeno je da lučica bude organizirana po principu luka u povijesnim jezgrama. Dubrovnik je grad svjetski poznate kulturne baštine i ljepote, jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. U pomorskom svijetu se zna da je baš Dubrovnik među prvim lukama uopće započeo njegovati nautički turizam te kao značajna destinacija prolazi kroz fazu progresivnog rasta i razvoja, kako većih marina tako i manjih lučica.

Uređenjem uvale Jazine, Zadar je dobio oko 130 metara nove, bračkim kamenom popločene rive opremljene vezovima, bitvama od inoksa, klupicama i rasvjetom. Ali to nije sve. Projekt kojega su zajednički financirali Grad Zadar i Županijska Lučka uprava sa 3,2 milijuna kuna, dovršen je i ranije od ugovorenog roka. Ishod radova je malo moderno pristanište sa stotinjak vezova namijenjeno u prvom redu domicilnom stanovništvu.

ACI marina Pula izgrađena jena jednoj od najprepoznatljivijih lokacija u Luci Pula, odmah do znamenite pulske Arene, i nekoliko minuta hoda od stare gradske jezgre. Centralni objekt marine, tzv ‘torta’ izgrađen je stotinjak metara od obale, na umjetnom otoku i povezan je stabilnim fiksnim gatom. Zrakasto, na centralni objekat naslonjena su četiri plutajuča gata, predviđena za prihvat plovila i jahti do 18 metara duljine. Kako je cijela marina izgrađena početkom razvoja nautičkog turizma i marina u Hrvatskoj, nakon dvadesetak godina eksploatacije, Adriatic Club International dd odlučio se za kompletnu rekonstrukciju marine.

U periodu od 2008 do 2014 Marinetek je za ACI dd iz Opatije, zasigurno najznačajniju tvrtku za nautički turizam u Hrvatskoj, izvršio dogradnje i rekonstrukcije dijela ili cijelih marina u Rovinju, Puli, Pomeru, Supetarskoj dragi, Skradinu, Vrboskoj i Piškeri. Nakon gotovo dvije godine priprema i razvoja projektne dokumentacije, započela je i rekonstrukcija jedne od najznačajnijih ACI marina na sjevernom Jadranu, ACI marine Cres.
Projekt rekonstrukcije predviđa demontiranje sedam postojećih gatova u vrlo lošem stanju, zajedno sa pripadajućim sidrenim sustavima, pristupnim mostovima, elektroinstalacijama, vodoopskrbnim i hidrantskim instalacijama, te njihova zamjena kompletno novim pontonima i opremom, rekonstrukcija valobrana i dogradnja novog, devetog gata. Izvođači su morali ispoštovati još jedan zahtjev investitora, a to je sukcesivna zamjena jednog po jednog gata, kako bi marina nesmetano pružala uslugu plovilima na vezu u marini.

Nastavljajući dugogodišnju uspješnu poslovnu suradnju sa ACI –jem, početkom ove godine ugovoren je posao projektiranja i izvođenja morskog dijela potpuno nove marine. Riječ je o marini Slano, koja se na radost brojnih nautičara gradi kao treća ACI marina u Dubrovačkoj županiji. Obzirom da je ovaj dio Jadrana nautičarima izuzetno atraktivan pa se i u Dubrovniku i u Korčuli redovito traži vez više, nema sumnje da će i ACI marina Slano, koja je od Dubrovnika udaljena svega 37 kilometara, od prvog dana biti popunjena do zadnjeg veza.

ACI marina Slano će se protezati na površini od 66.279 četvornih metara, a moći će primiti 190 plovila duljine između 8 i 20 metara za što će biti izgrađeni gatovi i valobrani ukupne duljine 688 metara. Odmah po dovršetku glavnih radova na kopnenom dijelu marine, Marinetek pristupiti će gradnji maritimnog dijela koji podrazumijeva postavljanje plutajućih valobrana i gatova, izradu elektroinstalacija, vodovodne i hidrantske mreže te sidrenog sustava plovila, odnosno radove ukupne vrijednosti 16,3 M kn. Površina svih pontonskih gatova biti će pokrivena egzotičnim drvetom, što će ovoj marini dati izuzetan ekskluzivni izgled.

Marinetek će, kroz vremenski rok od 7 mjeseci, izvršiti proizvodnju i isporuku ukupno 9 Heavy Duty pontona (tip M4312HD i M4315HD), 20 All Concrete pontona (tip M3012AC) te 16 valobrana (M4320BRK, M4316BRK i M3820BRS), koji će biti formirani u 5 gatova. Instalacija pontona i sidrenih sustava povjerena je Hidroinžinjeringu iz Rijeke, iskusnom timu specijaliziranom za podvodne radove, sa kojom je Marinetek nedavno uspješno dovršio rekonstrukciju maritimnog dijela ACI marine u Cresu. Za gradnju i isporuku servisnih ormarića određen je još jedan hrvatski proizvođač, tvrtka Marex Elektrostroj iz Zadra. Klijentima će na gatovima biti ponuđene priključne utičnice do 63A/5P, a potrošnja struje i vode će se mjeriti i zasebno obračunavati putem ugrađenog Smart sustava.

Početkom ljeta ove godine izvršeno je postavljanje sidrenih blokova a zatim i sama montaža plutajućeg gata za obalnu konstrukciju Rive Boduli u Rijeci. Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka i investiciji vrijednoj 4,3 milijuna kuna, čiji je osnovni cilj povećanje kapaciteta priveza. Radove na izradi i postavljanju gata uspješno su obavile tvrtke Marinetek NCP iz Šibenika i BSK Commerce iz Rijeke, čija je zajednička ponuda odabrana u postupku javne nabave raspisanom od strane Lučke uprave.

Područje sjevernog Jadrana, a posebno akvatorij Riječkog zaljeva i podvelebitskog primorja, izrazito je deficitarno što se tiće sigurnih nautičkih vezova. Od ACI marine Ičići na sjeveru, nema službenih nautičkih vezova na obali sve do zadarskih marina. Zato je hvale vrijedna inicijativa ŽLU Bakar – Kraljevica – Kostrena i privatnih investitora tvrtke SkyDeal Marine za gradnjom novih komercijalnih nautičkih vezova na području Kraljevice i Bakarskog zaljeva.

Dovršetak dijela autoceste od Riječke obilaznice pa do spoja na Krčki most, dao je ovoj lokacji izuzetnu vrijednost. Kraljevica je postala jedna od najpristupačnijih lokacija na obali, pa će osim domaćih ljudi i standardnih potreba za vezovima, za vezove u Kraljevici konkurirati i vlasnici plovila iz šireg okruženja, srednje i zapadne Europe.

Marina Kornati u Biogradu na moru jedan je od prvih i zasigurno najznačajnijih nautičkih subjekata na našoj obali. Još davne 1974.godine tvrtka Ilirija d.d. izgradila je prvu nautičku luku u Hrvatskoj, današnju hotelsku luku iz koje se sustavno započeo razvijati nautički turizam po cijelom Jadranu, te je s punim pravom ponijela naziv pionira nautičkog turizma, dok je grad Biograd postao kolijevka nautičkog turizma. Hotelska lučica tijekom vremena je postala premala za tekuće potrebe nautičara, te je Ilirija dd uvidjevši ogroman potencijal i značaj nautičkog turizma na razvoj samog Biograda na moru i njegov ukupan utjecaj, 1985. sagradila novu Marinu Kornati, s dodatnih 450 vezova.

Danas je Marina Kornati istinski centar nautičkog turizma sjeverne Dalmacije. Kapacitet marine je preko 750 vezova, s adekvatnim servisnim centrom i ugostiteljskim objektima. Godišnje marina ugošćava preko 40 jedriličarskih regata i evenata, nautički sajam u listopadu, i oko 300 charter brodova u raznim charter agencijama.
Nakon gotovo trideset godina, uprava marine i Ilirije dd, odlučila se na značajnu rekonstrukciju maritimnog dijela, te adaptaciju novim i modernim uvjetima poslovanja u nautičkom turizmu. Stabilni betonski gatovi su srušeni i zamijenjeni najkvalitetnijim plutajućim betonskim pontonskim gatovima. Širine gatova, i razmaci među njima pažljivo su odabrani kako bi prihvatili nova i veća plovila. Izvršena je izmjena kompletne infrastrukture, pristupnih gatova, električne energije i pitke vode, te protupožarne opreme. Stari betonski servisni ormarići zamijenjeni su novim inox ormarićima modernog izgleda.