Autor: MARINETEK PRESS

U periodu od 2008 do 2014 Marinetek je za ACI dd iz Opatije, zasigurno najznačajniju tvrtku za nautički turizam u Hrvatskoj, izvršio dogradnje i rekonstrukcije dijela ili cijelih marina u Rovinju, Puli, Pomeru, Supetarskoj dragi, Skradinu, Vrboskoj i Piškeri. Nakon gotovo dvije godine priprema i razvoja projektne dokumentacije, započela je i rekonstrukcija jedne od najznačajnijih ACI marina na sjevernom Jadranu, ACI marine Cres.
Projekt rekonstrukcije predviđa demontiranje sedam postojećih gatova u vrlo lošem stanju, zajedno sa pripadajućim sidrenim sustavima, pristupnim mostovima, elektroinstalacijama, vodoopskrbnim i hidrantskim instalacijama, te njihova zamjena kompletno novim pontonima i opremom, rekonstrukcija valobrana i dogradnja novog, devetog gata. Izvođači su morali ispoštovati još jedan zahtjev investitora, a to je sukcesivna zamjena jednog po jednog gata, kako bi marina nesmetano pružala uslugu plovilima na vezu u marini.

Nastavljajući dugogodišnju uspješnu poslovnu suradnju sa ACI –jem, početkom ove godine ugovoren je posao projektiranja i izvođenja morskog dijela potpuno nove marine. Riječ je o marini Slano, koja se na radost brojnih nautičara gradi kao treća ACI marina u Dubrovačkoj županiji. Obzirom da je ovaj dio Jadrana nautičarima izuzetno atraktivan pa se i u Dubrovniku i u Korčuli redovito traži vez više, nema sumnje da će i ACI marina Slano, koja je od Dubrovnika udaljena svega 37 kilometara, od prvog dana biti popunjena do zadnjeg veza.

ACI marina Slano će se protezati na površini od 66.279 četvornih metara, a moći će primiti 190 plovila duljine između 8 i 20 metara za što će biti izgrađeni gatovi i valobrani ukupne duljine 688 metara. Odmah po dovršetku glavnih radova na kopnenom dijelu marine, Marinetek pristupiti će gradnji maritimnog dijela koji podrazumijeva postavljanje plutajućih valobrana i gatova, izradu elektroinstalacija, vodovodne i hidrantske mreže te sidrenog sustava plovila, odnosno radove ukupne vrijednosti 16,3 M kn. Površina svih pontonskih gatova biti će pokrivena egzotičnim drvetom, što će ovoj marini dati izuzetan ekskluzivni izgled.

Marinetek će, kroz vremenski rok od 7 mjeseci, izvršiti proizvodnju i isporuku ukupno 9 Heavy Duty pontona (tip M4312HD i M4315HD), 20 All Concrete pontona (tip M3012AC) te 16 valobrana (M4320BRK, M4316BRK i M3820BRS), koji će biti formirani u 5 gatova. Instalacija pontona i sidrenih sustava povjerena je Hidroinžinjeringu iz Rijeke, iskusnom timu specijaliziranom za podvodne radove, sa kojom je Marinetek nedavno uspješno dovršio rekonstrukciju maritimnog dijela ACI marine u Cresu. Za gradnju i isporuku servisnih ormarića određen je još jedan hrvatski proizvođač, tvrtka Marex Elektrostroj iz Zadra. Klijentima će na gatovima biti ponuđene priključne utičnice do 63A/5P, a potrošnja struje i vode će se mjeriti i zasebno obračunavati putem ugrađenog Smart sustava.

Početkom ljeta ove godine izvršeno je postavljanje sidrenih blokova a zatim i sama montaža plutajućeg gata za obalnu konstrukciju Rive Boduli u Rijeci. Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka i investiciji vrijednoj 4,3 milijuna kuna, čiji je osnovni cilj povećanje kapaciteta priveza. Radove na izradi i postavljanju gata uspješno su obavile tvrtke Marinetek NCP iz Šibenika i BSK Commerce iz Rijeke, čija je zajednička ponuda odabrana u postupku javne nabave raspisanom od strane Lučke uprave.

Područje sjevernog Jadrana, a posebno akvatorij Riječkog zaljeva i podvelebitskog primorja, izrazito je deficitarno što se tiće sigurnih nautičkih vezova. Od ACI marine Ičići na sjeveru, nema službenih nautičkih vezova na obali sve do zadarskih marina. Zato je hvale vrijedna inicijativa ŽLU Bakar – Kraljevica – Kostrena i privatnih investitora tvrtke SkyDeal Marine za gradnjom novih komercijalnih nautičkih vezova na području Kraljevice i Bakarskog zaljeva.

Dovršetak dijela autoceste od Riječke obilaznice pa do spoja na Krčki most, dao je ovoj lokacji izuzetnu vrijednost. Kraljevica je postala jedna od najpristupačnijih lokacija na obali, pa će osim domaćih ljudi i standardnih potreba za vezovima, za vezove u Kraljevici konkurirati i vlasnici plovila iz šireg okruženja, srednje i zapadne Europe.

Marina Kornati u Biogradu na moru jedan je od prvih i zasigurno najznačajnijih nautičkih subjekata na našoj obali. Još davne 1974.godine tvrtka Ilirija d.d. izgradila je prvu nautičku luku u Hrvatskoj, današnju hotelsku luku iz koje se sustavno započeo razvijati nautički turizam po cijelom Jadranu, te je s punim pravom ponijela naziv pionira nautičkog turizma, dok je grad Biograd postao kolijevka nautičkog turizma. Hotelska lučica tijekom vremena je postala premala za tekuće potrebe nautičara, te je Ilirija dd uvidjevši ogroman potencijal i značaj nautičkog turizma na razvoj samog Biograda na moru i njegov ukupan utjecaj, 1985. sagradila novu Marinu Kornati, s dodatnih 450 vezova.

Danas je Marina Kornati istinski centar nautičkog turizma sjeverne Dalmacije. Kapacitet marine je preko 750 vezova, s adekvatnim servisnim centrom i ugostiteljskim objektima. Godišnje marina ugošćava preko 40 jedriličarskih regata i evenata, nautički sajam u listopadu, i oko 300 charter brodova u raznim charter agencijama.
Nakon gotovo trideset godina, uprava marine i Ilirije dd, odlučila se na značajnu rekonstrukciju maritimnog dijela, te adaptaciju novim i modernim uvjetima poslovanja u nautičkom turizmu. Stabilni betonski gatovi su srušeni i zamijenjeni najkvalitetnijim plutajućim betonskim pontonskim gatovima. Širine gatova, i razmaci među njima pažljivo su odabrani kako bi prihvatili nova i veća plovila. Izvršena je izmjena kompletne infrastrukture, pristupnih gatova, električne energije i pitke vode, te protupožarne opreme. Stari betonski servisni ormarići zamijenjeni su novim inox ormarićima modernog izgleda.

Krajem siječnja 2018 godine započela je proizvodnja plutajućih pontona za kompletnu rekonstrukciju gatova A, B, C i V marine Agana u mjestu Marina. Riječ je o marini koja raspolaže sa 134 morska veza raspoređena na 6 gatova ukupne duljine 470m koji su opremljeni za prihvat plovila maksimalne dužine do 25m. Marina Agana je smještena u središnjem dijelu Dalmacije, na pola puta između županijskih središta Splita i Šibenika, na samom dnu marinskog zaljeva te nudi sigurno i mirno utočište s mnoštvom sadržaja koji nautičarima pružaju ugodan boravak.

S obzirom na dotrajalost svih pontonskih elemenata i opreme, Marinetek je za potrebe ovog projekta izvršio zamjenu svih postojećih plutajućih gatova s novim betonskim kontinuiranim elementima, tip M3012AC i M3015AC sa pripadajućom dodatnom opremom, bitvama, drvenim bokoštitnicima i pristupnim mostovima. Pored zamjene kompletnog sustava pontonskih gatova, u suradnji sa tvrtkom Dubina inženjering iz Splita i Elektrolux TS iz Šibenika, izvršena je i instalacija sidrenih sustava gatova, plovila i naravno izvedba nove vodovodne mreže i elektroinstalacija.

Preuzimanjem Brodotrogira dd od strane Kermes Grupe i poduzetnika Danka Končara, započela je nova faza razvoja nautičkog turizma i nautičke djelatnosti općenito na području Trogira. Uzevši u obzir izuzetan potencijal, odmah je započeto sa realizacijom jednog od najvećih i najkompleksnijih nautičkih centara na Jadranu. Cilj Servisnog centra Trogir (SCT) je da se pozicionira kao marina najviše kategorije u regionalnoj ponudi vrhunskih usluga održavanja svih vrsta plovila. Vizija SCT-a je postaviti nove standarde nudeći potpunu uslugu za sve vrste plovila na najvećoj razini kvalitete.

Sa završetkom projekta, Marina Trogir će postati marina prve kategorije (5 sidara), s vezovima u moru kao i na kopnu, s mogućnošću pružanja usluga održavanja i servisiranja jahti svih veličina. Po završetku izgradnje, marina broji 256 vezova za plovila duljine od 12 do 25 m i 30 vezova za velike jahte.

U prvoj fazi razvoja Marine Trogir, Marinetek je instalirao 6 plutajućih gatova duljine od 50 do 80 metara. Prvih pet gatova, počevši od istoka, izvedeni su od 23 Heavy Duty betonska pontonska elementa, i na njima je predviđen smještaj 133 plovila duljine do 25 m. Gat prvi prema zapadu je izveden od valobranskih pontonskih elemenata, radi bolje zaštite akvatorija marine.

Početkom 2016 godine uspješno smo dovršili radove na prvoj fazi rekonstrukcije maritimnog dijela Marine Kornati u Biogradu na moru. Tada smo u vrlo kratkom vremenskom periodu, u nekoliko zimskih mjeseci, srušili i sanirali stare betonske gatove te proizveli nove plutajuće gatove i proveli kompletno novu infrastrukturu. Izvedeni radovi obuhvaćali su radove na rušenju i zamjeni gatova C1,C2,C3 I C4 te gatova B6 i B7. Danas je marina Kornati nautički centar sjeverne Dalmacije sa kapacitetom preko 750 vezova, te s adekvatnim servisnim centrom i ugostiteljskim objektima.

Već tada je uprava marine najavila velike razvojne planove koji obuhvaćaju izgradnju i dopremu ukupno 35 pontona različitih dimenzija koji će biti formirani u 5 gatova. Marinetek će i ovaj put posao odraditi u bliskoj suradnji sa tvrtkom BSK commerce iz Rijeke, Ronilački centar Neptun iz Šibenika te Marex Elektrostroj iz Zadra. Radi se dakle o drugoj fazi rekonstrukcije obalnog dijela luke nautičkog turizma koji će se izvoditi u dvije etape. Etapa A obuhvaća rušenje postojećih gatova B1,B2 i B3 te instalaciju novih gatova a čiji se dovršetak prema utvrđenom dinamičkom planu, očekuje do kraja prosinca 2016. Etapa B bi zatim obuhvatila rušenje i zamjenu postojećih gatova B4 i B5 sa novim, s tim da dovršetak tih radova mora biti gotov do kraja veljače 2017 godine obzirom da naručitelj na navedenim gatovima obavlja svoju redovnu djelatnost.

Ugovor za izvođenje radova na izgradnji komunalnog pristaništa “Marina” sklopljen je u lipnju 2018. godine između Javne ustanove Lučka uprava Vukovar te zajednice gospodarskih subjekata Marinetek Adriatic-a, Hidrogradnja d.o.o. iz Osijeka te Grasa d.o.o. iz Zagreba. Projektom gradnje komunalnog pristaništa predviđena je gradnja pristaništa na glavnom toku rijeke Dunav, naposredno nizvodno od ušća rijeke Vuke, gdje bi se formirala privezna mjesta za privezivanje ukupno 140 plovila duljine do 12 metara.

Privez plovila predviđen je uzduž obje strane glavnog pontonskog gata položenog paralelno sa obalom u duljini od 265 metara, podijeljenog u 4 segmenta i povezanih prijelaznim mostićima. Bočno na sam ponton po kutem od 70° na uzdužnu simetralu su instalirani ‘fingeri’ – poprečne konstrukcije sa plovcima, za privez plovila sa obje strane. Drugi pontonski gat u duljini od 60 metara postavljen je kao zaštita pristaništa od naplavina i santi leda, a ujedno služi i kao oslonac za pristupni most duljine 27,5 metara.

Konačno je krenulo dugo očekivano uređenje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, uvale Vrnaža u Šibeniku. Cjelokupni projekt je ‘težak’ oko 35 milijuna kuna, zbog čega će uređenje teći u nekoliko faza. Sredstva su osigurana najvećim dijelom iz vlastitih sredstava Lučke uprave, te ovogodišnjim proračunima Šibensko – kninske županije, Grada Šibenika i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Prema Urbanističkom planu uređenja u Vrnaži je predviđena izgradnja obale i uređenje oko 600 vezova za siguran privez manjih plovila lokalnog stanovništva. Naime, ideja da se u uvali Vrnaža, koja se već i koristi kao ilegalna komunalna luka, proglasi lučko područje pod upravljanjem Županijske lučke uprave, nastala je prije četiri godine. Na taj način osigurava se primjeren vez za plovila domicilnog stanovništva. Obzirom da na području grada Šibenika dosad nije postojala uređena komunalna luka koja bi osiguravala siguran vez za oko 4 tisuće brodica, građani su bili prisiljeni privezivati svoje brodice diljem grada i županije.